Porijeklom iz južne Afrike Plumbago je grm s lučno padajućim granama koji formiraju opušteni i zaobljeni izgled grma koji može doseći visinu i širinu od 1 do 3 metra.
Plumbago se može oblikovati da raste i kao penjačica uz potporanj ili orezivanjem postići još gušći i kompaktniji grm. Vitke poludrvenaste grane prekrivene su oko 5 cm duguljastim listovi svjetlo zelene boje kada su mladi, a starenjem postanu srednje zeleni. Cvjetovi su trubasti, oko 2,5 cm dugi i pri vrhu se šire u 5 latica. Desetak cvjetova sličnih jasminu skupljeni su u štitasti cvat promjera 10 do 15 cm i uvijek dolaze na vrhovima grana. Boja cvijeta varira od blijedo plave, bijele do tamnije plave. Najomiljenije su one s azurno plavim cvjetovima, dok varijeteti s bijelim cvjetovima ne cvatu toliko obilno.
Plumbago cvate kroz cijelu vegetacijsku sezonu, počevši od kraja svibnja ili početka lipnja, pa sve do zime. U kontinentu biljka neće prezimiti na otvorenom, ali sadnjom u teglama i njihovo unošenje u zaštićen prostor prije zime riješit će problem. U proljeće je najbolje obaviti orezivanje kako bi biljka potjerala nove izboje i obilno cvjetala cijelu sezonu.
Tolerira sve vrste tla, ali najbolje uspjeva u lagano kiselim, pjeskovitim i dobro dreniranim tlima. Umjereno je otporan na sušu kad se jednom ukorijeni, a do tad ga treba zalijevati, ali ne preobilno jer ne voli preveliku vlagu zbog koje može doći do truljenja korijena. Voli posve sunčana mjesta gdje najbolje uspjeva i najbujnije cvate, ali pašu mu i polusjenovite pozicije. Najlakše se razmnožava djeljenjem korijenove bale ili presađivanjem mladih izdanaka matične biljke.
Plumbago se može saditi u cvjetnim gredicama, kao neformalne živice, obrubi u vrtovima ili u posudama na terasama, balkonima ili prozorima. Zbog jednostavnog održavanja idealna je za sadnju na javnim površinama. Kao brzorastuća biljka pogodna je čak i kao pokrivačica tla jer brzo pokriva veće površine. Njena bujna cvatnja privlači ptice, a osobito leptire koji se hrane njenim nektarom.
