Vaš balkon može postati pravo malo šareno carstvo!
Kod prve kupnje lončanica treba imati na umu s kolikim prostorom raspolažete, u koje svrhe će se koristiti balkon, da li samo za displej biljaka ili i za boravak na otvorenom. U svakom slučaju treba odrediti koliko prostora ostaje za lončanice, a da i dalje zadržite slobodnije kretanje oko ili uz njih.
Ovisno o orijentaciji balkona i njegovoj izloženosti suncu kroz dana ovisit će i odabir biljaka. Na balkonima koju su pretežno izloženi suncu najbolje je saditi biljke koje i najviše vole sunce. Volite li da vam balkon bude kroz cijelu sezonu u cvatu nikako nećete pogriješiti sa ljetnicama kojih ima veliki izbor. Neke od najčešćih su pelargonije, petunije, surfinije, begonije, gazanije, fuksije, lobelije, kadifice, verbene, prkosi, kanarske i afričke ivančice, salvije, sanvitalije, ukrasni duhan…
Ukoliko je balkon kroz dan pretežno u sjeni na njega ćete moći posaditi i neke vrste kojima to najviše odgovara, kao što su vodenike, bakope, potočnice. Inače većina ljetnica podnosi polusjenu, ali će bujnost cvatnje biti nešto umanjena, no barem se biljke neće brzo isušivati u ljetnim mjesecima.
Sve ljetnice izvrsno je kombinirati s biljkama koje imaju atraktivno lišće poput ukrasne koprive, slatkog krumpira i dobričice.
Ljetnice su najbolji izbor za balkone jer uistinu cvatu cijelo ljeto i ukoliko ih redovito zalijevate i prihranjujete one će vam zahvaliti dugotrajnom i raskošnom cvatnjom.
Posude za cvijeće
Na tržištu postoji veliki izbor posuda za cvijeće. Razlikujemo posude od terakote, keramike, plastike.
Keramičke posude su vrlo dekorativne i dolaze u različitim oblicima i bojama. Uglavnom nemaju otvore za drenažu već se koriste kao dekoracija za plastične tegle koje želimo prikriti. Kod njih treba paziti da ne ostaje veliki višak vode kako biljka ne bi stradala.
Terakota je porozan prirodni materijal, pa se zemlja u takvoj posudi brže isušuje. Ukoliko se u njih sade biljke koje vole više vode bit će potrebno češće zalijevati, naročito ako su tegle izložene suncu. Zimi je potrebno dobro zaštititi posude ili ih najbolje unositi u kuću pošto na niskim temperaturama može doći do oštećenja i pucanja.
Plastične tegle se danas najčešće koriste za sadnju balkonskog cvijeća. Njene prednosti su u trajnosti, praktičnosti i nižoj cijeni. Dobro drže vlažnost zemlje sprječavajući brzo isušivanje. Dolaze u raznim bojama, oblicima, veličinama i obradi površine, pa mogu biti vjerne kopije prirodnih materijala.
Postoje i viseće tegle koje moraju biti od laganog materijala. Na tržištu su uglavnom plastične tegle, ali ima i gotovih metalnih košara s oblogom od kokosa koja je dobra zaštita od gubitka vlage.
Bitna je priprema posuda prije same sadnje. Postoje posude koje pri dnu imaju otvor kroz koji istječe višak vode. Kod kupnje te otvore ponekad morate napraviti sami, na mjestima koja su predviđena za to (ili se odreže nožićem kapica sa stošca, ili izbije kapica/e sa dna posude). Iznad tog otvora potrebno je staviti krhotine razbijene terakotne tegle ili nešto što će blokirati otvor ali ne potpuno kako bi voda ipak mogla izlaziti, a da pri tome ne izlazi i zemlja. Kod biljaka osjetljivih na vlagu potrebno je i na dno posude staviti sloj šljunka ili hidroton granule.
Zalijevanje
U sezoni vrlo je bitno redovito zalijevati biljke kako ne bi došlo do isušivanja korijena, pa bi time biljka jako stradala, a na kraju i uginula. Po ljeti je potrebno svakodnevno zalijevanje i to je najbolje činiti rano ujutro ili navečer kad nema velikih vrućina i jakog sunca. Isto tako bitno je da se ne koristi voda iz slavine koja je prehladna, pa bi i tako korijen mogao doživjeti šok i biljka bi s vremenom propala. Najbolje je koristiti odstajalu vodu koja je temperirana, najbolje neka bude mlaka.
Koliko je zalijevanje bitno toliko je bitno i ne pretjerati s time. Dakle ukoliko je zemlja vlažna (vlažnost se mjeri guranjem prsta do pola u zemlju) treba procijeniti koliko vode će biljci biti potrebno a da opet ne ‘pliva’ u njoj što ovisi o dnevnim temperaturama i brzini isušivanja.
Prihranjivanje biljaka
Prihrana biljaka ovisi o vrsti biljke. Prihrana se vrši u vrijeme vegetacije i razlikujemo prihranu za lisnate biljke i za cvatuće biljke. Postoji prihrana u tekućem obliku koje ovisno o proizvođaču se dozira i dodaje u određenim vremenskim razmacima u vodu za zalijevanje. Prihranu je moguće izvršiti i u obliku štapića koji se utiskuju u zemlju, a njihov broj ovisi o obujmu posude. Prednost tih štapića je što se stavljaju jednom u 2 ili 3 mjeseca, opet ovisno o proizvođaču.
Bitno je napomenuti da bez prihrane biljke će u početku dobro uspijevati ako se koristila nova zemlja jer imat će dovoljno hranjiva za rast i razvoj. S vremenom biljka će iscrpsti sva hranjiva iz tla i polako će prestati rasti, slabo cvjetati, žutjeti i propadati.
Ukoliko se svakoj biljci osiguraju najbolji uvjeti za rast i cvatnju neće biti nikakvih netrpeljivosti među njima. Dakle kod sadnje treba paziti da se u istoj tegli ne stavi previše biljaka koje će se početi u vrhuncu sezone previše ’tiskati’ pa na kraju zakržljati, osigurati im svjetlost tako da veće biljke ne zaklanjaju sunce manjima.
Kako bi imali još bujniju cvatnju ne treba zaboraviti uklanjati odcvjetale cvjetove jer time će biljka trošiti manje energije na stvaranje ploda, odnosno sjemenki i cvatnja će biti bujnija. Uklanjajte požutjele listove jer tako sprječavate da se razviju bolesti.
Možda se sve to čini kompliciranim ali kad se krene vidjet ćete da je sve vrlo jednostavno.
