Kovrčava lijeska otkrivena je u Engleskoj sredinom 19. stoljeća gdje se spontano pojavila kao kultivar europske lijeske unutar niza živice. Primijetio ju je poznati botaničar i razmnožio.
Kovrčava lijeska je listopadni, čupavi grm, zaobljene forme koji stvara mnogobrojne izboje. Može narasti 2,5 do 3 metra u visinu, ali dosta sporo raste. Njene neobično kovrčave i spiralne grane i grančice najviše dolazi do izražaja u zimi kada je biljka bez lista, te kad u pozadini ima rano jutarnje ili popodnevno sunce. Često joj se grane uspoređuju s vadičepom. Listovi su široki, ovalni, oštro nazubljeni, svjetlo zelene boje, lagano uvrnuti, kovrčavi, te dugi 5 – 8cm. Biljka je jednodomna, odnosno stvara odvojene muške i ženske cvjetove na istom primjerku. Nakupine visećih, žutosmeđih muških resa, dugih 4 – 8cm, formiraju se tijekom zime. Krajem zime, prije listanja, te se rese šire i oprašuju ženske cvjetove koji se formiraju u blizini muških kao mali zatvoreni pupovi s crvenom kiticom na vrhu i dosta su neprimjetni. Premda se lijeske komercijalno uzgajaju zbog proizvodnje ploda, lješnjaka, ovaj kultivar uglavnom ne stvara plodove.
Kovrčava lijeska dobro uspjeva u prosječnom, plodnom, vlažnom i dobro dreniranom tlu. Kao i svim lijeskama odgovaraju joj ilovasta tla, ali raste i u vapnenačkim tlima. Dakle, tolerirat će i alkalne uvjete, kao i blago kisele. Najviše joj odgovara sunčano ili lagano sjenovito mjesto. Otporna je na niske temperature, te tolerira izložena i vjetrovita mjesta. Ovaj se kultivar obično prodaje u cijepljenom obliku, pa se novi izboji iz korijena trebaju uklanjati jer neće imati obilježja kovrčavosti. Povremenim prorjeđivanjem može se naglasiti iskrivljena, kovrčava forma.
Kovrčava lijeska pogodna je za pojedinačnu sadnju ili u skupini kao živica uz rub vrta. Postoji i relativno novi kultivar kovrčave lijeske s crvenoljubičastim lišćem, ‘Red Majestic’, koji je zbog svoje sjajne boje interesantan kroz cijelu godinu.
