Savjeti za brigu i održavanje orhideja

Savjeti za uspješan uzgoj i njegu različitih vrsta orhideja

 

SVJETLOST

Orhideje u prirodi najčešće rastu u sjeni visokih stabala subtropskih i tropskih šuma, te su stoga osjetljive na direktnu i jaku sunčevu svjetlost i brze promjene jačine osvjetljenja, o čemu treba voditi računa prilikom smještaja biljke u vašem prostoru.
Smjernice za količinu svjetla potrebnu  pojedinim rodovima orhideja:
mjerna jedinica 1 lux- osvjetljenje jedne upaljene svijeće

Phalenopsis, Paphiopedilum……………5000 luxa
Cattleya, Dendrobium, Miltonia, Oncidium………….10.000 luxa
Vanda, Ascocenda………………………..15.000 luxa

FUNKCIJA KORIJENA
Korijen u orhideja ima istu funkciju kao i kod ostalih biljaka- pričvršćuje biljku u tlu  i upija vodu i hranjiva. Međutim, korijen nekih vrsta orhideja ima mogućnost vršenja fotosinteze, tako da neki rodovi , kao npr.  Dendrophylax, Microcoelia, Polyradicon uopće ne razvijaju lišće u tu svrhu, te su ti rodovi nešto osjetljiviji za uzgoj i moraju primiti dovoljnu količinu dnevnog svjetla da bi biljke uopće preživjele. Naravno, tako izložen korijen vrlo se brzo isušuje, zbog čega je potrebno biljke špricati vodom nekoliko puta dnevno. Od ostalih vrsta čije korijenje može vršiti fotosintezu, najpoznatiji je Phalenopsis, iako on ima lišće, pa njegovo korijenje služi samo kao dodatni generator šećera.
Korijenje orhideja složenije je nego u ostalih biljaka. Kroz evoluciju prilagođavale su se oskudnim uvjetima života visoko u krošnjama stabala, a jedna takva prilagodba je i velamen ili spužvasti dio korijena. Ovaj višeslojni dio vanjskih stanica korijena zadržava vodu oko centralnog provodnog tkiva korijena i tako štiti biljku od vodnog stresa i dehidracije, a ima i važnu ulogu u izmjeni plinova. Zato je iznimno važno voditi računa da  kompletna površina korijena orhideje redovno dobija dovoljnu količinu vode ( 1-2,5 ml dnevno) jer o njemu ovisi transpiracija biljke i proces osmoze. Vrhovi korijenja vrlo su osjetljivi na mehanička oštećenja, te prestaju rasti i pri najmanjoj ozljedi. Zato je važno izbjekavati kontakt sa  korijenjem i biti oprezan prilikom presađivanja. Korijenje je dobar pokazatelj trenutka kada se biljka priprema za mirovanje, jer ga prekrije siva velamenska prevlaka. U proljeće, kada se dani opret produže i postane toplije, korijenje ponovo počinje rasti.

TLO ZA ORHIDEJE
Različite vrste orhideja  trebaju različite supstrate za rast. Orhideje koje inače rastu u tlu umjerene klime rast će u običnom supstratu ( Bletilla), dok će terestrijalne orhideje iz tropskih klima zahtijevati jako porozni, ali hranjivi  supstrat za rast ( Cymbidium, Paphiopedilium). Uzgajivači orhideja najčešće sami spravljaju supstrat za različite vrste, sastavljen od treseta ( najbolje sphagnum), komadića kore drveta ( najčešće Pinus sp.), najčešće granulacije 25-30 mm; kokosovih vlakana, ugljena, stiropora, te u manjoj količini raznih drugih materijala (vermikulit, perlit, kompost isl. )
Miješanje supstrata za rast orhideja:
Za većinu orhideja potrebno je izmiješati sphagnum i koru drveta u omjeru 1:4.
Za Vandu i njezine hibride koristiti veću granulaciju kore >40mm. Koru obavezno prije upotrebe namočiti u vodi i isprati.
Za Cymbidium, Paphiopedilum, Zygopetalum, Ludisia vrste potrebno je u standardni supstrat dodati kokosovih vlakana.
U svrhu drenaže mogu se koristiti veći komadi stiropora